Klotjevac se nalazi u plodnoj podrinjskoj dolini, nekih 45 kilometara nizvodno od Višegrada i 30 km od Srebrenice. Okrenut je prema planini Tari i Zvijezdi, preko jezera Perućac, u Srbiji, a u zaleđini, na bosanskoj strani, nalaze se klisure planine Sušice. Smješten je na nešto manje od 280 metara nadmorske visine, a njegov geografski položaj fiksiran je na 43,9864 geografske širine i 19,3442 geografske dužine.
Kao i druga podrinjska mjesta, Klotjevac je, kroz svoju dugu historiju, bio izložen različitim osvajanjima, upravama i svim vrstama društvenih i kulturnih utjecaja izvana. Njegovo porijeklo datira barem iz drugog stoljeća prije nove ere, kada je već bilo dobro razvijeno ilirsko naselje (Wilkes, 2003). Arheološka nalazišta otkrila su bogatu i živopisnu povijest koja, osim slavenske, uključuje i ilirsku, keltsku, germansku i rimsku kulturu. Prisustvo stotinjak stećaka u selu i oko sela također ukazuje na značajno gnostičko nasljeđe Crkve bosanske i Bogumilstva (Bešlagić, 2004).
Klotjevac je bio dio sva tri najveća carstva koja su tokom mnogih stoljeća kontrolirala ogromne dijelove Europe: Rimskog, Osmansko i Austrougarskog. Ovi utjecaji rezultirali su vrlo specifičnom i jedinstvenom mješavinom kulturnih tradicija i običaja, koji su se nastavili održavati, razvijati i nadopunjavati među lokalnim stanovništvom stotinama i hiljadama godina.
Legenda o porijeklu Klotjevca, koja se prenosila generacijama mještana usmenom predajom, govori kako je, nekada davno, ovdje stolovala hrabra i opasna žena ratnica po imenu Jerinja Kloja, koja dala sagradilti tvrđavu Klotjevac i tako se oduprla svim vanjskim pokušajima osvajanja ovoga dijela doline Drine. Jerinja Kloja je imala moćnu vojsku ratnika i konja, a i sljedbenici i neprijatelji su je se plašili i poštovali je. Ona je osnovala Klotjevac i tvrđava je zadržala ime u njenu čast. Kloja je imala je šest sestara ili jerinja, među kojima su bile Srebra, Đurđa i Diva, a koje su sagradile slične gradove tvrđave uz Drinu: Srebrenicu, Đurđevac i Divić. Legendu o Jerinji, koju su Klotivljani pamtili kao svoju vladaricu, konačno je, 1952. godine, zapisao i sačuvao za buduće generacije Vlajko Palavestra, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih etnologa (Palavestra, 2004: 189-93; 238-240). Ostaci tvrđave Starog grada Klotjevac, dvije kule i odbrambeni zidovi, i danas stoje na kamenoj visoravni 309 metara iznad Drine i svjedoče o nekadašnjoj veličini, značaju i ljepoti ovog drevnog grada na Drini.
